Splitsko-Dalmatinska županija

    Splitsko-Dalmatinska županija prostorno je najveća županija Hrvatske - ukupne površine 14.045 km² (od toga kopno pokriva 4.572 km²). Nalazi se u središnjem dijelu južne Hrvatske, na prostoru povijesne pokrajine Dalmacije. Na sjeveru se proteže od Vrlike, na jugu do otoka Visa i otoka Palagruže (najudaljenijeg hrvastkog otoka), na zapadu do Marine, a na istoku do Vrgorca i Gradaca.
    Splitsko-Dalmatinska županija ima sredozemna prirodna i klimatska obilježja. Županijom se, po cijeloj njenoj dužini, u smjeru sjeverozapad - jugoistok, protežu planinski masivi Kozjaka, Mosora i Biokova. Planinski masiv Dinare cijelom dužinom zatvara sjeveroistočnu granicu. Između dva planinska masiva vijuga poput zmije, bistra, kraška ljepotica - rijeka Cetina, napajajući vodom plodna dalmatinska polja.
    Zbog povoljne klime, vode, plodnog tla i položaja, prostori koje pokriva današnja Splitsko-Dalmatinska županija rano su naseljavani. Grad Split, značajna putnička i tranzitna luka Jadrana, administrativno je i kulturno središte županije. Iako su, mnogo prije njega, na ovom području nicali gradovi - grčke kolonije: Issa (otok Vis), Pharos (Stari Grad na otoku Hvaru), Tragurion (Trogir), Salona (Solin) i Epetion (Stobreč), Split se u rimsko doba, izgradnjom Dioklecijanove palače početkom 4. stoljeća poslije Krista, polako ali sigurno, pretvarao u trgovačko i gospodarsko središte.
     Postavši početkom 10. stoljeća središtem mitropolije, Split puni procvat doživljava u 14. stoljeću, stvorivši samostalnu komunu - Civitas Spalatei, s najstarijim napisanim i sačuvanim gradskim Statutom iz 1312. godine.
    Svoje su tragove na ovom prostoru kroz tisućljeća ostavile mnoge civilizacije i vlasti. Dioklecijanova palača i gradska jezgra Trogira upisani su u UNESCO-ov registar spomenika svjetske kulturne baštine. Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike.
    Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život. Stoljećima se vlast stalno mijenjala, pa su ovom županijom vladali i Grci, Mleci, Austro-Ugarska, Italija itd.