Konavle

    Konavle su krajnji jugoistočni prostor Dubrovnika čijim je stjecajem u 15. stoljeću Dubrovačka Republika zaokružila svoj državni teritorij. Kao geopolitičko, strateško i važno gospodarsko područje, Konavle su definirana regija čija brdska strana graniči obroncima Snježnice (1234 m) prema Hercegovini, a morskom stranom, strmim konavoskim stijenama se proteže od luke Cavtata do Molunta i poluotoka Prevlake.
    Južni položaj Konavala, izloženost utjecajima otvorenog i najdubljeg dijela Jadrana, relativno niski reljef i brdski masiv Snježnice u zaleđu i prirodna vegetacija, ističu sredozemni značaj klime. Jeseni su tople i kišnije od proljeća, zime su blage, a ljeta suha i vruća.
    Vode Konavala su tekućice: Ljuta izvire iz jakoga krškog vrela, a bujični tokovi Konavočica i Kopačica poniru u polje.
    Temeljna životna infrastruktura - voda i zemlja ulaze u samo ime Konavala kao vodonosnog kraja. Pojam Konali označava vodovodni kanal od Vodovađe do Cavtata i vodovodni kanal za natapanje kroz Konavosko polje, rimski centurirani ager - obradivo i plodno zaleđe Cavtata.
    Seoski turizam vrsna je ponuda obnovljenih seoskih kućanstava. Izletnički turizam osim folklornih priredbi u Čilipima otvorio je nove destinacije: Pridvorje - franjevački samostan i Knežev dvor; organizirane ture šetalačkog i planinarskog tipa u Kunu Konavosku te na Snježnicu i posjet Eskulapovoj špilji; biciklizam i kušanje vina po Konavoskom polju; slobodno penjanje na stijenama Gornje Bande; Konavoska brda s hodočašćem do križa na brdu Stražišće, mjesto pada američkog zrakoplova 1996. ili Vojski Do, mjesta pogibije branitelja Konavala u Domovinskom ratu i odavanja počasti Domovini.
    Preporuča se i posjet poluotoku Prevlaci s monumentalnom tvrđavom-spomenikom kao simbolom zaštite i poruke mira.