Hrvatska

Zemljopisni položaj:
Hrvatska se prostire od krajnih istočnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku. Središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinare, dok joj južni dio završava na obali Jadranskog mora.

Površina:
Kopneni dio iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2.

Naseljenost:
4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Glavni grad:
Zagreb (779.145 st.), gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje.

Dužina morske obale:
5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena:
1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Najviši vrh:
Dinara 1831 m

Državno uređenje:
Hrvatska je višestranačka parlamentarna republika.

Klima:
U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna sredozemna klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Novac:
Novčana jedinica je kuna (kuna=100 lipa). Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima. Moguće je plaćanje kreditnim karticama, a novac se može podizati i na bankomatima.

Hrvatska ima osam zračnih luka, smještenih u svim važnijim gospodarskim i turističkim središtima: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar, Krk, Osijek i  Brač.

Glavni grad Zagreb kao gospodarsko, prometno, kulturno i akademsko središte zemlje, povezan je sa Splitom novoizgrađenom autocestom. Split je glavno prometno središte Dalmacije, a trajektna povezanost sa svim dalmatinskim otocima u sezoni jako dobra.

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova: Paklenica, Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Brijuni, Kornati, Krka i Mljet.

Također obiluje i kulturno-povijesnim spomenicima iz svih razdoblja, zbog burnih povijesnih zbivanja i preplitanja različitih kultura. Njezinu obalu karakteriziraju utjecaji sredozemne kulture, mnogi antički spomenici i spomenici rimskog razdoblja. 

Kontinentalna Hrvatska dio je srednjoeuropskog kulturnog kruga i ističe se starim gradovima, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg vijeka te arhitekturom iz razdoblja baroka. Tri hrvatske urbane cjeline i dva spomenička kompleksa imaju status spomenika svjetske kulturne baštine, kojeg dodjeljuje UNESCO. To su Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Dubrovnik i Trogir, Eufrazijeva bazilika u Poreču te katedrala Sv. Jakova u Šibeniku. Nacionalni park Plitvička jezera takoðer je dio UNESCO-ove Svjetske baštine.